Topao je i sparan dan u siječnju, a satovi otkucavaju trinaest. Tako nekako bi Orwell napisao svoju uvodnu rečenicu, nagoviještavajući nam da je radnja što slijedi smještena u svijet toliko sličan našem uobičajenom, ali ipak dovoljno pomaknut da sve izgleda nestvarno. Trenutno mi se sličnim čini svijet oko mene, samo što godina radnje nije 1984, već 2014.
Zaista, 2014. je tek počela, a već je sve nekako pomaknuto. Siječanj je, a vani je +15 stupnjeva. Ponedjeljak je, a neradni dan. Trčanje je danas u 16h, a ne u 18h. Boli me tetiva, ali ne desna kao obično, nego lijeva. Sad gledam na sat i čekam da umjesto 1 počne otkucavat 13. Pomaknuto, kažem vam.
U ovoj izokrenutoj stvarnosti moram donijeti odluku. Nimalo laganu. Izbor se svodi na jednu od dvije opcije. Jedna od njih je, po svim realnim procjenama, dobra za mene. To je opcija koja izgleda kao ispravna stvar za napraviti. Ipak, postoji tu neki predosjećaj, onaj mali piskutavi glasić u glavi, onaj grč u želucu, onaj “gut feeling” koji mi govori “nemoj”. Nemoj. S druge strane, postoji opcija koja je luda, divlja, puna nepoznanica i vjerojatno vrlo skupa na vrlo mnogo razina. A upravo ta opcija mi izmami osmijeh na lice svaki put kad mi prođe glavom.
Sklona sam vjerovati da nema pravih i krivih odluka. Postoje samo odluke koje smo donijeli jer smo u danom trenutku smatrali da je to ono što želimo. Ipak, želje i mogućnosti ne idu uvijek ruku pod ruku i jedno od njih ponekad zaostane koji korak. Kojeg slijediti? Trčati brže i ozlijediti se, ili trčati sporije i prijeći finish crtu?
Sjedim u pidžami (jer je neradni dan), pijem čaj od kamilice (jer od danas ne pijem više pivu), gledam kroz otvoreni prozor (jer je vani +15), držim led na lijevoj tetivi (jer eto, fuck) i tražim znakove u ovoj poremećenoj 2014. oj. Postoji li simbolika u svemu tome? Lijevo je desno, desno je lijevo, siječanj je travanj, travanj ne postoji, 13h i 1h je isti kurac, a svi ćemo ionak na kraju umrijeti? Stvarno ne znam. Priznajem da mi je lakše bilo iščitavati simboliku u Orwellovim romanima, gdje je izbor ionako bio samo privid i nije stvarno postojao.